Sredinom devetnaestog stoljeća u Australiju stižu prvi hrvatski doseljenici. A. Franatovich, kapetan broda »Jane« stigao je 1850-ih u mjesto Redcastle gdje je prvi pronašao platežno zlato (payable gold). Ondje je mo i A. Geronevitch, vlasnik hotela »Hotel svih nacija« (»All Nations Hotel«) koji je registriran u Redcastleu 1860-ih godina. Nešto kasnije, 1872 godine ,M.Lusich je u Victoriji registrirao rudnik pod imenom "Nova Dalmacija« (»New Dalmatia«). U istom razdoblju u mjestu pod imenom Mooroopna registrirana je hrvatska vinarija poznata kao »Excelsior Vinevard« a koja je i danas u vlasništvu potomaka hrvatske obitelji Darveniza.Već početkom dvadesetog stoljeća, znatan broj Hrvata naselio se u okolici Pertha, Boulder-Kalgoorlieju (Zapadna Australija), sjevernom Queenslandu, Sydney-u i Broken Hillu (New South Wales). Njihov broj se nakon prvog svjetskog rata znatno povećao. Doseljenici bi pisali svojim rođacima o životu u Australiji i, ubrzo, novi bi doseljenici dolazili. U ekonomskom pogledu Hrvati su se tek između dva rata počeli sticati i značajnije sudjelovati u razvitku zemlje. U Western Australia, kopači zlata u rudnicima Boulder-Kalgoorlie naseljavali su se u predjelu Pertha i kupovali veća imanja. Povrtlari u okolici Pertha postali su imućni zemljoposjednici, dok su nekolicina doseljenika iz Crikvenice (Hrvatsko primorje) koji su se tada u većem broju naselili u Fremantleu West A.), postali vlasnici većih ribarskih brodova. U sjevernom Queenslandu, gdje su naši ljudi radili na sječi šećerne trstike, nekolicina su postali i sami posjednici imanja šećerne trstike. U New South Walesu, Hrvati su se nastavili naseljavati u okolici Sydney-a, kao Fairfieldu i Cabramatti, gdje su radili kao vrtlari. Kako se Sydney širio i raslo mu pučanstvo, tako su mnoga imanja naših ljudi postajala predgrađa Sydney-a i porasla im veoma visoka novčana vrijednost.U vinogradarskim predjelima Mildura (Victoria) i Renmarka, Lox-tona, Barmera (South A.), počeli su se u velikom broju naseljavati Hrvati iz Međimurja, prvo kao najamni radnici, da bi mnogi od njih kasnije postali i vlasnici tih vinograda. Oni su u tim krajevima stekli glas najsposobnijih i najuzornijih vinogradara ovog kontinenta.

U novije vrijeme zavidan uspjeh postigao je I. Jurić koji je u Seymouru u Viktoriji na amaterskoj izložbi vina 1998. dobio prvu nagradu za svoj proizvod poznat pod imenom »Piedmont Vinevard«, koji je plod njegova vinogradarskog umijeća započetog još 1991. godine.

Doseljenici iz tog razdoblja prvi put su djelotvorno sudjelovali u svom etničkom i u australskom društveno-političkom životu. Veza i suradnja između Hrvata diljem čitavog ovog kontinenta postajala je sve čvršća i bolje organizirana. Osnivale su se nove organizacije i klubovi kao, na primjer, »Napredak« u Broken Hillu (N.S.W.) i »Marija Gubec« (Mildura). Broken Hill je uskoro postao glavno središte političke i društvene djelatnosti naših doseljenika. Politička orijentacija većine organizacija iz tog razdoblja, kao i novina koje su počele redovito izlaziti, bila je izrazito socijalističkog smjera.

Nakon Drugog svjetskog rata, vlada Australije, imajući u vidu da može biti ugrožena od prenapučenih susjednih azijskih zemalja ukoliko ne naseli bijelcima svoja ogromna nenapučena prostranstva, odlučila je da se započne sa širokim sistematskim programom naseljavanja. Danas je na ovom kontinentu oko 25% pučanstva rođeno izvan te zemlje i taj broj se stalno povećava.

Smatra se da u Australiji živi blizu 250 tisuća Hrvata i njihovih potomaka. Za razliku od ranijih hrvatskih doseljenika koji su većinom bili iz obalnih krajeva, poslijeratni doseljenici su u velikom broju iz Slavonije, Like, Korduna, Hrvatskog zagorja i Bosne i Hercegovine. Također, za razliku od ranijih doseljenika, koji su se obično naselili u unutrašnjosti ove zemlje i uposlili se u rudnicima, šumarstvu i poljoprivredi, ovi su se poslijeratni doseljenici u ogromnoj većini nastanili u glavnim gradovima Australije i uposlili u tvornicama i na građevinskim radovima. Danas postoje čitave grane industrije, kao na primjer, automobilska i građevna industrija, koje ovise o radno] snazi hrvatskih doseljenika.

Razvitak industrije u velikim gradovima i relativna stagnacija manjih gradova po unutrašnjosti Australije, kao i poljoprivredne površine, prouzrokovali su i promjene u područjima naseljavanja Hrvata. Poslijeratni doseljenici su veoma koncentrirani u industrijskim predgrađima glavnih gradova Australije, naročito Melbournea i Svdnevja. U Melbourneu najveći se dio doseljenika nalazi u zapadnim predgrađima kao Fottscravu, Sunshineu i St. Albansu i u jugoistočnim predgrađima kao Spring Valeu, Noble Parku i Dandenongu. U Sydneyju koncentracije Hrvata su u predgrađima kao Fairfield, Cabramatta, Paramatta, Liverpool, Ryde, Chatsvvood i Newtown. Manji gradovi u kojima se razvila industrija također su privukli velik broj Hrvata kao na primjer Newcastle i Wollongong (N.S.W.), Geelong, Ballarat, Morwell i Wodonga (Vic-toria), Whyalla (S.A.) i Fremantle (W.A.). Broj Hrvata u rudarskim gradovima Broken Hillu i Boulder-Kalgoorlieu se smanjio.

Međutim, na području nalazišta dragog kamena opala (Coober Pedv, Andamooka, S.A., i White Cliffs, N.S.W.), bio je znatan priliv poslijeratnih doseljenika. Zna se da su nekolicina postali uspješniji kopači opala, premda to obično drže u velikoj tajnosti zbog konkurencije i sigurnosti.

Iako se relativno samo mali postotak poslijeratnih doseljenika naselio u unutrašnjosti ove zemlje, njihovo značenje i utjecaj na australski privredni i društveni razvitak unatoč tome su veoma značajni. Vinogradarska područja Mildurae i Renmarka nastavila su i dalje privlačiti izvjestan broj Hrvata.

Polja duhana u dolinama Victorie, kao Mvrtleford, Bright, Kiewa Valley i King Vallev, privukla su veće skupine Hrvata. U početku najamni radnici, mnogi od njih su kasnije kupili ta imanja i postali dosta imućni zemljoposjednici. Sličan proces se ponovio u North Queenslandu na poljima šećerne trstike u okolini Cairnsa, Mosmana, Babindija i Mareebaija.

Iako većina Hrvata rade kao nekvalificirani tvornički i najamni radnici, postupno se njihov ekonomski položaj znatno popravio. Broj doseljenika koji imaju svoje trgovine, restorane, hotele, motele, brodove i tvornice neprestano se povećava. Hrvate pučanstvo Australije smatra poštenim, vrijednim i savjesnim radnicima. Na teškim i opasnim gradnjama, pod najnepogodnijim okolnostima, kao na primjer, u rudnicima, prašumama i pustinjama, gdje je malo ljudi voljno prihvatiti posao bez obzira na novac, sigurno je da ćete tamo naći veći broj Hrvata.

Drustveno okupljanje

Drustveni zivot Hrvata u Australiji je vrlo ziv.Hrvatski domovi su aktivni sirom Australije.U drzavi Viktorija nalazi se najvise društava na australskom kontinentu. Najaktivnije je Australsko-hrvatsko društvo (Australian Craorian Associauon) iz Foorscraya, osnovano 1951. godine, prvo i do sada najveće hrvatsko društvo u Melbourneu, ćija su obilježja širenje hrvatstva, zagovaranje uspostave suverene Hrvatske u njezinim povijesnim granicama. Godine 1964. osnovali su školu hrvatskog jezika i hrvatsku knjižnicu, a 1967- folklornu skupinu. Nove prostorije, otvorene 1980. godine, dobile su ime Hrvatski nacionalni dom dr. Ante Pavelić.

U St. John's Parku (Sydney) djeluje najveći poznati hrvatski klub u Australiji — Hrvatski klub »Kralj Tomislav«, Od 1972. unutar Kluba radi i istoimeni nogometni klub. Aktivni su i folklorna grupa »Lindjo« te dramska grupa, tamburaški zbor, šahovska i boćarska sekcija.

Australsko-hrvatsko društvo »Kardinal Stepinac« (Australian Croatian Association »Cardinal Stepinac«) iz North Geelonga osnovano je 1955. godine. Kasnije, godine 1961. osnovalo je prvu školu hrvatskog jezika na području države Victoria, jedinu hrvatsku školu u Victoriji koja je od svog osnutka do danas radila bez prekida. Ovo jedrušrvo prva hrvatska organizacija koja je uposlila socijalnog radnika bez dobivanja novčane pomoći od države.

Hrvatski centar u Western Australiji (WA Croatian Commuriirv Centre Ine) iz North Fremanclea osnovan je 1973. Prostorije su im u blizini Hrvatske katoličke misije, a planove za gradnju istih napravio je Vlado Pišćetak, odgovorni inženjer za sve građevinske poslove središta grada Pertha. U Western Australiji djeluju također Hrvatski dom iz Gwelupa i Hrvatski klub Caversham.

Australsko-hrvatsko društvo O'Connor (Australian Croatian Club O'Connor) osnovano je 1958. godine. Gradnja vlastitih prostorija za vršena je 1969.

Hrvarsko drušrvo žena Canberra~Queanbeyan (Croarian Women's Association Canberra-Queanbeyan), osnovano je 1973. godine i do danas se bavi društvenim, kulturnim i humanitarnim aktivnostima.

Centar hrvatske zajednice (Croatian Commum'tv Centre) iz mjesta Rocklea, Queenslatld, osnovano je 1984, godine. Okuplja većinu Hrvata u Brisbaenu i Gold Coast-u.

Hrvatski klub Adelaide (Croatian Club Adelaide) iz Bromprona osnovan je 1950. godine, a prostorije su sagrađene 1980. Klub posjeduje terene za košarku, tenis i boćanje. Aktivna je folklorna grupa. Klub je osnovao i Hrvatski nogometni klub »Croatia Adelaide«.  

  Australsko-hrvatski klub Hobart, Tasmania (Australian Croatian Club) iz Glenorchvja okuplja oko sebe sve stare i novije hrvatske doseljenike. Klub gaji kulturne i obrazovne aktivnosti te šport i rekreaciju. Većina od oko 400 Hrvam, koji žive u Hobartu, okuplja se u ovom klubu.

Hrvati u gospodarskom životu Australije

Veliki broj Hrvata postigao je zavidne uspjehe u raznim gospodarskim područjima Australije. O tome svjedoči i potreba za djelovanjem Australian Croatian Chamber of Commerce Inc. — Australsko-hrvarske gospodarske komore, čija je zadaća snabdjevanje gospodarskim informacijama i poslovno povezivanje poslovnih ljudi medu Hrvatima. Ogranci Komore djeluju u gotovo svim većim hrvarskim naseobinama.

Nekolicina Hrvata spada medu najuspješnije poslovne ljude Australije. Tako je Colombo Pench sa sinom Ronom najveći proizvođač gnojiva, stoke i mlijeka. Nikola Sarić je vlasnik tvrtke aluminijskih prozora i vrata »Rainbow Alummium Windows & Doors Pty. Ltd.« sa sjedištem u Seftonu. Hrvat Bozo Franović je na čelu tvrtke »Boka Aluminium Windows Ptv. Ltd.« u Liverpoolu. U Albion Park Railu auromehaničarsku radionicu »Danic's Roadhouse« i restoran vode Milan i Kata Danić, a Steve Popović iz Mt Druitta vlasnik je automehanićarske radionice »Mt Druitt Auto Body Repairs Pty. Ltd.«. Josip Mašina vlasnik je dvorca Kschol Park House u Eschol Parku u kojem je smješten restoran, plesna dvorana za 200 osoba, sale za vjenčanje, seminare ili 'zabave. Uspješni poslovni ljudi na području Sydneya su Rade Cikeš i braća Nedjeljko i Anđelko Marunćić.

Jedan od najjačih hrvatskih poduzetnika ne samo u Canberri nego i u cijeloj Australiji je Ivan Domazet, vlasnik građevinske tvrtke »Ivan Homes«, 2 hotela te poduzeća koje se bavi trgovinom mesa i mesnih prerađevina. Hrvati Canberre drže 70% građevinarstva u tom gtadu, ali i u drugim dijelovima Australije. Dinka Lukina iz Port Lincolna nazivaju »kraljem ulova tune«. U Prospecm djeluje Australsko-hrvatsko društvo liječnika i stomatologa, čiji je predsjednik dr. S. Klarić.

U Australskim gradovima vec nekoliko desetaka godina djeluje velik broj hrvatskih folklornih grupa . Tako medjugrupni odbor hrvatskih  folklornih grupa u New South Walesu (Tbe Association of Croatian Folklore Groups in NSW) iz St. Maijsa okuplja i organizira festivale. work-shopove za nastavnike hrvatske glazbe i plesa te podupire osnivanje novih grupa.

Hrvatski folklorni ansambl »Koleda« (Croatian Folkloric Ensamble »Koleda«) iz Sydneya djeluje od 1973. godine. Jedanje od najboljih hrvatskih plesnih ansambala u Australiji. Ansambl je odgojio cijeli naraštaj mladih učitelja hrvatskog folklora te izdavao gramofonske ploce s hrvatskim pjesmama. Predsjednik Ansambla je Ljubo John Crvenković. Kroz djelovanje ansambla radi se na očuvanju, učenju i predstavljanju hrvatske nacionalne baštine.

Godine 1961. osnovan je pjevački zbor pod imenom Hrvatski crkveni zbor Sv. Cecilija, prvi u povijesti Hrvata u Melbourneu, Godine 1963. zbor je izdao gramofonsku ploču s dvanaest hrvatskih božičnih pjesama. To je bila prva hrvatska gramofonska ploca U povijesti Viktorije i u Australiji.

Hrvatsko žensko društvo »Katarina Zrinski« iz Footscraya, jedan je od najboljih hrvatskih pjevačkih zborova u Australiji, Jednako je uspješni Hrvatski zbor »Kardinal A. Stepinac, Hrvatsko nurndno kazaliste iz Melbournea, HKUD "Lado« iz North Geelonga.

Hrvatska folklorna grupa »Mladi Hrvati - CliftoO Hill« iz Clifton Hilla osnovana je 1975. godine. To je najbrojnija hrvatska folklorna skupina u Australiji, koja broji oko 200 članova. Predsjednik grupe je Glzzela Kečenović.

Hrvatska folklorna grupa »Zagreb/Croatia«  iz mjesta Recklea osnovana je 1975 godine. Njeguje hrvatske tradicionalne plesove, glazbu i pjesme.

Iz redova Hrvatske folklorne grupe »Zagrcb/Croatia« nastala je Hrvatska folklorna grupa »Croatia" Brisbane. Obje grupe zajedno imaju više od 200 plesača.

Folklorna skupina »Lenek« iz Seatona, najpoznatija je hrvatska folklorna skupina u Adelaideu i jedna od najboljih U Australiji.

U Canberri djeluje Hrvatsko folklorno drustvo "Kardinal Alojzije Stepinac«, a u Nordi Fremantleu folklorno drustvo »Zagreb«

Hrvatski zborovi, orkestri, folklorni ansambli, kazalisne grupe i druge kulturno-umjetničke aktivnosti privlače sve generacije Hrvata Tako se, na primjer, Hrvatska kazališna grupa predstavila 1997. na proslavi 50. godišnjice Bonegille djelom »Nomad Road« kojeg je napisao Hrvat G. Blazevic. Redovite umjetničke izložbe priprema Književno-umjetnička udruga »August Senoa« - koju vodi V. Brinski.

U Australiji djeluju brojni umjetnici rođeni Hrvati kao Charles Billich, Josef Zbukvk, Marijan Bekic, Stephanie Jakovac, Josip Tankovic, Ante Dabro, Zdravka Knez, Pavao Bonomo, Božidar Rameša, Tomislav Perković, Petar Bulić, Mirta Milković-Cetin, rezbar na Tasmaniji Rudi Hančl, Drago Cerina, Stanislav Rapotec, Rade Miljković, Milan Ivezić, Anton Gojak, Marko Andrić i Marko Strižić koji su svojim iznimnim umjetničkim djelovanjem doprinijeli bogatstvu kulturne riznice u Australiji.

Na polju kazališne umjetnosti najistaknutiji Hrvat je Bruno Knez — osnivač kazališta »La Mama«, koje je imalo velik publicitet u australskoj javnosti te dobilo priznanje od vrhunskih kazališnih krugova Australije. Bruno Knez glumio je i u nekoliko poznatih australskih filmova.

Srećko Vukorep je poznati filmski djelatnik u NSW-u i osnivač filmskog poduzeća »Croatia Ton Co. Ltd«.

Prof. Stipe Marčelja iz Canberre svjetski je poznati fizičar i jedini Hrvat član australske Akademije znanosti. Na znanstvenom i akademskom polju Australije istaknuli su se: Anđelko Tomasović, dr. Ratimir Rac, Ivan Grgurić, Vesna Drapač, Vladimir Gobin i drugi.

Na hrvatskom i engleskom jeziku objavljuju zbirke pjesama Duška Crmarić-Salečić, Ante Glavor, Frank Pervan, Drago Saravanja i mnogi drugi. Mate Tkalćević autor je knjige »Hrvati u Australiji«.

U djelovanju političkih stranaka, sindikata i državnih organa ovog kontinenta utjecaj naših doseljenika počeo se tek zadnjih godina značajno osjećati. Natasha Stott-Dcšpoja (Demokratska stranka) postala je 1995-godine najmlađa zastupnica u federalnom parlamentu Australije. Zagovornica je prava žena i mladeži. Zastupnica hrvatske zajednice pri Etničkom vijeću ACT-a je Doris Božin.

Takvih osoba kao sto su senator Lajović (N. S. W.), Vladimir Menart (predsjednik Etničkog savjeta N. S. W.), Franjo Grivec (predsjednik Poljoprivrednog sindikata Victoria, Voćni odio), Mathew Beovich (nadbiskup Adelaide, S. A.) nema mnogo, iako su dobri izgledi da će se njihov broj postupno povećavati.

U ranim poslijeratnim godinama ime Leslie Siarcević, nosioca najvišeg ordena Victoria Cross, dobivenog zbog hrabrosti U borbama protiv Japanaca na Borneu, bilo je svima poznato. Također je i danas poznato ime Ralpha Sarica, izumitelja novog tipa automobilskog motora.

Nogometni šport u Australiju donijeli su doseljenici, a velika zasluga za to pripada Hrvatima. Već 1939. godine u gradiću Kokcn Hillu osnovan je nogometni klub Napredak, koji je iste godi ne u svojoj natjecateljskoj ligi osvojio prvenstvo i pobjednički pehar. Napredak je sljedece 1940. godine bio prvak u svojoj ligi. Hrvati su osnovali 1974. godine Hrvatski nogometni savez, koji svake godine udrugom gradu organizira Hrvatski nogometni turnir na kojem se natječu hrvatski klubovi iz svih krajeva Australije.

Koliko australski Hrvati vole nogomet vidi se i po velikom broju klubova okupljenih u Hrvatskom nogometnom savezu: Croatia Club Adelaide, Croatia Club Whyalla, Croatia Mount Gambier, Adelaide Croatia-Zagreb, Croatia Port Lincoln, Croatia North Geelong, Croatia Sporting Club Zagreb-Mildura, HNK Mostar-St. Albans, Hajduk Cheisea Soccer ClubNobel Park, St. Albans HASK-Gradanski Soccer Club, St. Albans, Glenroy Split-Craigieburn, Melbourne Croatia-Melbourne, HNK Zagreb-Melbourne, HNK Osijek-Melbourne, Wodvnga City Soccer Club-Wodonga, HNK Zagreb-Keilor East, HNK Kralj Tvmislav-Endeavour Hills, Cro-atia Sydney• SoccerClub-Sydney, HNK Zagreb-Hurstville, Luddenham Croatia-St. Marys, Newcastle Croatian Soccer Club-Islington, Croatia Werrington SFC Werrington, Merrylands Croati SFC-Parramatta Lidcombe Dinamo Soccer Club-Bemla, Jadran Hajduk Club LTD-St. Jons Park, Croati-a-Erishane, Gold Coast Croatia-Southport, Croatia Deakin Soccer Club-Deakin, Croatia North Peth Soccer Club-Fremantle, Launceston Croatia Soccer Club-Mowbray, Croatia Glenorchy Soccer Club-Glenorchy.

Nekoliko naših klubova natječe se u najkvalitetnijim nogometnim natjecanjima. Najbolji su Croatia iz Sydneya i Croatia iz Melbournea.

Croatia-Sydney osnovana je 1958. godine. Iste godine osvojila je prvo mjesto u svdnevskoj Metropolitan ligi. Godine 1960. Croatia igra u trećoj skupini Savezne nogometne lige u New South Wallesu (NSW),u kojoj osvaja prvo mjesto i prelazi u drugu skupinu intc lige. Godine 1962. Croatia igra u Prvoj državnoj ligi NSW. Godne 1974. Croatia postiže veliki uspjeh osvajanjem Rothmans kupa. U godinama 1977., 1978., 1982. i 1986. Croatia je prvak državne lige NSW. Croatia 1986. godine osvaja i Ampol kup. Znatna pomoć Croatiji iz Sydneya, kao i drugim hrvatskim klubovima, bio je dolazak nogometaša i trenera iz Hrvatske. To se napose odnosi na trenere Domagoja Kapetanovića, Josipa Kužea i Vedrana Rožica koji je kao igrač i trener najzaslužniji za uspjeh Croatije iz Sydneya. Ovaj klub je u to vrijeme postigao značajne uspjehe i u australijskoj Nacionalnoj nogometnoj ligi.

Croatia iz Sydney-a zajedno s društvom Kralj Tomislav ima prekrasan stadion na kojemu se zna okupiti i po 10.000 gledatelja, uglavnom naših ljudi.

Croatia iz Melbournea pripada najboljim nogometnim klubovima Australije. Osnovana 1953. godine u melburnškom predgrađu Foostsav, postala je omiljeni klub ljubitelja nogometa. Godine 1962. i 1964. osvojila je prvenstvo države Victorie,a Amstrong kup 1966. i 1977. godine. Pobjednik je Ampol kupa 1968., 1969., 1979., 1980., 1983-, 1985. i 1990. godine. Međunarodni Ampol kup osvojila je 1971. godine. Croatia iz Melbournea osvojila je još važnih trofeja da bi najveće uspjehe postigla u sezonama 1990./91. l 1991./92., kada je dva puta za redom osvojila prvo mjesto u Prvoj profesionalnoj ligi Australije. Croatia iz Melbournea je jedini klub u australijskoj ligi, koji je vlasnik .svojeg igrališta.

Prinos hrvatskih nogometnih klubova uspjehu australijskog nogometa najbolje ilustrira činjenica, da je nogometna reprezentacija na natjecanju u Seulu 1988. godine eliminirala jugoslavensku reprezentaciju. U reprezentaciji Australije igralo je 7 igrača iz dviju Croatija. Na zadnjim olimpijskim igrama u Barceloni 1992. godine Australci su se plasirali u polufinale, a u kvalifikacijama su eliminirali jaku Nizozemsku. Najbolji igrači bili su Nedjeljko Zelić, Marko Viduka, Ante Skoko i Marko Bosnić. I u drugim su se sportovima Hrvati istaknuli, kao na primjer prvakinja države Victoria u bacanju koplja Nataša Urbančić, prvak Ausralije u bacanju bumeranga, Dino Lukin dobitnik je olimpijske zlatne medalje. U australskom se nogometu, koji ima drukčija pravila od europskog nogometa, Gabcllich, Ruskuklić i Keković smatraju kao jedni od najpoznatijih sportaša ove zemlje.