Make your own free website on Tripod.com
HRVATSKI KATOLICKI CENTAR

"SV.NIKOLA TAVELIC"

   CRKVA SV.NIKOLE TAVELICA  86-90 Brisbane Rd , St.Johns Park 2176 NSW, Sydney , Australia

     Home ] Uvod ] [ Crkva ] Dom ] Kapelice ] Novosti ] Kontakt ] Foto album ] Hrvati u Australiji ]

 CRKVENE AKTIVNOSTI

      PASTORALNNI RAD

Koliko su brige i ljubavi u dusebrižničkom radu s hrvatskim vjernicima pokazali franjevci u Sydney-u od vramena fra Roka Romca, do naših dana teško je i zamisliti a kamoli opisati.To zna samo dobri Bog.
Izgradnja triju crkava s pripadajućim objektima za pastoralni rad,što su ih izgradili Hrvati u Sydney-u pod vodstvom svojih franjevaca, sama po sebi pokazuje da su hrvatske katoličke zajednice žive i vrlo aktivne.U tim crkvama i drugim crkvenim prostorima odvija se vrlo živ i suvremen pastoralni rad.Gotovo je nemoguće pobrojati sve aktivnosti pojedinih svećenika.Svaka od tih zajednica zapravo je velika župa , u kojoj se odvija normalan dušebrižnički rad na svim područjima pastorala , npr. slavljenje sv. misa i svih sakramenata ( krštenja , prve pričesti , krizme,vjenčanja),božićne i uskršnje ispovjedi , kateheze ( djece , odraslih , zaručnika , roditelja ) , posjeti bolesnicima i sprovodi . "Biblijska tribina" i biblijske grupe , molitvene skupine , propovjedi i duhovne obnove , hodočašća i velika godišnja slavlja ( npr. Velika Gospa). Traba spomenuti Crkveni odbor , pjevački zbor , ministrante , čistače i čistačice, socijalni rad i karitas.

Fra Gracijan Biršić s Lukom Budakom i drugim profesorima osnovao je katedru hrvatskoga jezika i kulture na sveučilištu Macquarie u Sydney - u. To je dalo povoda da se svake godine u crkvi slavi "Dan hrvatskoga jezika". 

Mnogi biskupi i svećenici dolaze u pastoralni posjet vjernicima , pa su u tim prigodama svečane krizme , blagoslovi novih crkava kapela i drugih crkvenih objekata . 

U brojnim prigodama skuplja se novčana i materijalna pomoć za potrebe Domovine .

To su samo nabrojeni ponajvažniji pastoralni pothvati , u koje su uključeni svećenici , redovnice i brojni vjernici , posebno članovi Pastoralnog odbora. 

Svakako se može s pravom reći da su Hrvati u Australiji dobro povezani sa svojom Domovinom i da su hrvatske zajednice ( župe) vrlo žive i djelotvorne . To se može posebno reći za Hrvatsku katoličku zajednicu sv. Nikole Tavelića u St. Johns Parku , koja okuplja brojne Hrvate i svojim postojanjem i svojom živom djelatnošću pred drugim etničkim zajednicama svjedoči za svoju vjeru katoličku i svoju Domovinu Hrvatsku

 CRKVA SV.NIKOLE TAVELICA

   Crkva sv. Nikole Tavelića sagrađena je u rekordnom roku od nepune godine dana . Ime je dobila po franjevcu , misionaru i mučeniku Nikoli Taveliću .Temeljna betonska ploča bila je salivena pred Božić 1984.godine , a crkva je bila posvećena 15. studenoga 1985.godine. Posvetili su je Mijo Škvoc , pomoćni biskup zagrebački i David Cremin , sydneyski pomoćni biskup, Irac i veliki prijatelj Hrvata , u prisutnosti Nevilla Wrana , premijera Novoga Južnog Walesa.

Crkva je duga 46, široka 25,5 metara.Izgradnja zgrade centra počela je u vrijeme božićnih praznika 1986. Zidarski su radovi bili završeni u svega nekoliko mjeseci. Blagoslov i otvorenje centra izvršio je fra Rajko Gelemović , provincijal Zagrbačke franjevačke provincije,15. studenoga 1987.godine.

Kao što stoji na spomen pločama s obje strane glavnih vrata,crkva je zamišljena kao " kutić Domovine i panteon Hrvatskih svetaca ". Da bi to uistinu bila ,trebalo je da njezina vanjština budi osjećaj pripadnosti i ponosa, a likovno uređenje ponutrice da bude takvo da se vjernici u njoj i kao katolici i kao Hrvati , osjećaju kao svoji na svome.

U prostrano crkveno parkiralište ulazi se kroz dvoja velika vrata ,nalik na utvrđene ulaze, kakvi se mogu vidjeti na vedutama zamaka i dvoraca , pa i na Šenoinim i Kirinovim slikama staroga Zagreba.

 Crkva je ulaznim vratima okrenuta prema ulici , od koje je dijeli pedesetak metara parkirališta. Pročelje se crkve s ulice nevidi . Pogled prema njemu zatvara šest masivnih betonskih stupova rasporedjenih u dva reda. Na tim stupovima počiva ploča koja natkriva ulazno stubište i prolaz pred njim. Na prednjem rubu te ploče uzdiže se , umjesto zvonika, golemo bijelo slovo H, iz kojega raste veliki križ. Hrvatski grb, smješten na podnožju križa, govori poput kakva zaštitnoga znaka svakom hrvatskom putniku i namjerniku da je to njegova crkva.

Kroz glavna dvokrilna vrata od hrastovine najprije se ulazi u neveliko predvorje, koje je od crkve odijeljeno masivnim stupom od sivo - plavog mramora i staklenim vratima njemu s jedne i druge strane. Pred stupom je u staklenom oblogu replika Meštrovićeve "Povijesti Hrvata", ispod nje velika školjka iz našega Jadrana i urna s grudama hrvatske zemlje iz različitih krajeva. Na četverim krilima staklenih vrata, koja nas dijele od crkve , naslikane su tehnikom brušenja, siluete crkava koje predstavljaju prostore našega kršćanstva: zagrebačka katedrala, franjevačka crkva i samostan u Fojnici , širokobriješka bazilika i kotorska katedrala.Ti su naši povijesni prostori dokraja definirani spomenutim mramornim stupom, koji predstavlja pravi grbovnik cjelokupnoga hrvatskoga etničkog prostora, jer su njemu grbovi pokrajina ili glavnih gradova pokrajina našega tisućljetnog bivovanja na prostorima nekadašnje Bijele i Crvene Hrvatske.

Zakoračivši iz predvorja u crkvu, premda nas više od dvadeset metara dijeli od oltara, zastajemo impresionirani velikom oltarskom slikom,"Sveti Nikola Tavelić predvodi Kristu Kralju hrvatske svetce i blaženike". Slika je djelo akademskog kipara i projektanta iz Zagreba , Ante Starčevića. Izrađena je tehnikom tapiserije od hrvatske vune iz svih krajeva gdje se uzgajaju ovce. Sa Starčevićeve slike pogled se spušta u svetište, kojim dominira oltar. Osim po svojoj bogoslužnoj funkciji taj je oltar znamenit i po tom što nas simbolički povezuje sa zemaljskom domovinom, Isusovom i našom domovinom Hrvatskom. U nj je  naime, prigodom posvete ugradjen kamenčić iz Svete Zemlje i nekoliko kamenčića iz različitih dijelova Hrvatske. Na svetohraništu i na propovjedaonici ugravirane su dvije rečenice doslovno preuzete iz hrvatskoga prvotiska ; ugravirane su hrvatskom glagoljicam a u prijevodu glase : "U početku bijaše riječ"(na propovjedaonici), odnosno "I riječ tijelom postade "(na svetohraništu). S lijeve strane iza svetohraništa , na vitrajima vidimo lik opata Martina i kneza Višeslava.Vitraji na strani ispovjedaonice predstavljaju kneza Branimira i kralja Zvonimira .Te četiri slike omeđuju vremenski raspon od 641. do 1189. godine . Dakle vrijeme "kad smo se kao narod i Crkva rađali ", ali to je i naše doba . Prisjećamo se, naime da smo 1941. godine namjeravali proslaviti 1300.-tu obljetnicu misije opata Martina , da je tada marom nadbiskupa A. Stepinca Višeslavova krstionica bila vraćena u Domovinu , a posljednjih smo godina posvijestili značenje epohalne odluke kneza Branimira i vladavine "dobroga i poštenoga kralja Zvonimira".

Na uzdužnim zidovima, koji zatvaraju taj dio crkvene lađe , raspoređeni su vitraji koji predstavljaju ljudske temelje kršćanstva i Crkve.To su prvaci apostolski i četvorica evanđelista : na strani svetohraništa prvi je u nizu apostol Petar , a na zidu njemu nasuprot apostol Pavao ; uz Petra je njegov učenik Marko, a do njega Matej ; uz Pavla je njegov suradnik Luka a kraj njega Ivan.

Crkva sv. Nikole Tavelića izgrađena je prije demokratskih promjena u starome kraju , u vrijeme kad je pohod Hrvatskoj i za naše mirne građane označavao , ako ne opasnost a ono barem niz neočekivanih neugodnosti. Premda savršeno besprijekorni u očima nove , odnosno druge domovine, mnogo Hrvati jednostavno nisu računali na povratak u staru Domovinu. I zato su htjeli, uz brojne društvene domove i klubove, također svoju crkvu, najtopliji kutić Domovine. Uz nju su uložili mnogo novca, dobrovoljnih radnih sati i obilje svoje nikada nepotrošene ljubavi prema Bogu, Kristovoj Crkvi i našim povijesnim korijenima. Treba vjerovati i živo željeti da će novo doba , koje je nastalo međunarodnim priznanjem hrvatske suverenosti, biti vrijeme velikoga hrvatskog povratka! Ali mora se vjerovati također da će zacijelo biti i onih koji se , zbog odredjenih razloga , neće moći vratiti. Za njih i njihovu djecu , ali i na ponos Domovine , ta će crkva biti trajan dokaz veličine jednoga pokoljenja tzv. malih hrvatskih ljudi koji su , u vremenu nesklonu i punu protivljenja , svjedočili za svoju Crkvu i svoju Domovinu.

PASTORALNNI RAD

Koliko su brige i ljubavi u dusebrižničkom radu s hrvatskim vjernicima pokazali franjevci u Sydney-u od vramena fra Roka Romca, do naših dana teško je i zamisliti a kamoli opisati.To zna samo dobri Bog.
Izgradnja triju crkava s pripadajućim objektima za pastoralni rad,što su ih izgradili Hrvati u Sydney-u pod vodstvom svojih franjevaca, sama po sebi pokazuje da su hrvatske katoličke zajednice žive i vrlo aktivne.U tim crkvama i drugim crkvenim prostorima odvija se vrlo živ i suvremen pastoralni rad.Gotovo je nemoguće pobrojati sve aktivnosti pojedinih svećenika.Svaka od tih zajednica zapravo je velika župa , u kojoj se odvija normalan dušebrižnički rad na svim područjima pastorala , npr. slavljenje sv. misa i svih sakramenata ( krštenja , prve pričesti , krizme,vjenčanja),božićne i uskršnje ispovjedi , kateheze ( djece , odraslih , zaručnika , roditelja ) , posjeti bolesnicima i sprovodi . "Biblijska tribina" i biblijske grupe , molitvene skupine , propovjedi i duhovne obnove , hodočašća i velika godišnja slavlja ( npr. Velika Gospa). Traba spomenuti Crkveni odbor , pjevački zbor , ministrante , čistače i čistačice, socijalni rad i karitas.

Fra Gracijan Biršić s Lukom Budakom i drugim profesorima osnovao je katedru hrvatskoga jezika i kulture na sveučilištu Macquarie u Sydney - u. To je dalo povoda da se svake godine u crkvi slavi "Dan hrvatskoga jezika". 

Mnogi biskupi i svećenici dolaze u pastoralni posjet vjernicima , pa su u tim prigodama svečane krizme , blagoslovi novih crkava kapela i drugih crkvenih objekata . 

U brojnim prigodama skuplja se novčana i materijalna pomoć za potrebe Domovine .

To su samo nabrojeni ponajvažniji pastoralni pothvati , u koje su uključeni svećenici , redovnice i brojni vjernici , posebno članovi Pastoralnog odbora. 

Svakako se može s pravom reći da su Hrvati u Australiji dobro povezani sa svojom Domovinom i da su hrvatske zajednice ( župe) vrlo žive i djelotvorne . To se može posebno reći za Hrvatsku katoličku zajednicu sv. Nikole Tavelića u St. Johns Parku , koja okuplja brojne Hrvate i svojim postojanjem i svojom živom djelatnošću pred drugim etničkim zajednicama svjedoči za svoju vjeru katoličku i svoju Domovinu Hrvatsku

GROBLJE

Hrvatski vjernici u višemilijunškom Sydney-u pokapali su se na   brojnim grobljima kao i drugi građani . No, kada je 7.rujna 1990. godine umrla s. Emilija Dodig, časne sestre Klanjateljice Krvi Kristove , kupile su grob za svoju sestru. Uskoro su i franjevci Hrvatske provincije sv. Ćirila i Metoda, koji vode sva tri Sydney-ska dušebrižnička centra , na istom groblju uredili novi grob, u koji su prenijeli posmrtne ostatke o.fra Roka Romca koji je bio prvi dušebrižnik Hrvata u Sydney-u.U isti grob je pokopan i hrvatski svećenik Franjo Lambert Ivančić.Na istom groblju postoji jedno cijelo polje hrvatskih grobova koje vjernici često posjećuju, kite cvijećem, pale svijeće i mole se za duše svojih pokojnika. 

 na pocetak stranice                                                          

                                                                        Copyright © 2003-2007 Noky internet team. All Rights Reserved