Družbu
sestara Klanjateljica Krvi Kristove osnovala je sveta Marija De Mattias,
koju je Sveti Otac papa, Ivan Pavao II. proglasio svetom 18. svibnja
2003. godine u Rimu. Sveta Marija De Mattias rođena je u Val-lecorsi,
u Italiji 4. veljaće 1805. godine. Od djetinjstva je pokazivala
posebnu sklonost pobožnosti te je na propovijedanje Misionara Krvi
Kristove sv. Gašpara del Bufalo počela razmišljati o tome kako
pomoći »dragom bližnjemu« koji je u to vrijeme bio u raznim
opasnostima duše i tijela. Osjetivši u sebi da je Bog zove da
učini nešto za mladež i djecu svoga kraja i toga vremena,
osnovala je Družbu sestara Klanjateljica Krvi Kristove 4. ožujka 1834.
godine u malom mjestu Acuto, u Italiji. Družba se vrlo brzo širila
najprije po Italiji, a onda i po drugim zemljama. Danas sestre
Klanjateljice djeluju u više od 40 zemalja, na svim kontinentima.
Prve sestre Klanjateljice stigle su u
Bosnu, Budžak, kraj Banja Luke iz Feldkircha u Austriji 7. 10. 1879.
godine. Sestre su se dale odmah na posao i ubrzo su uvidjele što im je
činiti kako bi ostale vjerne karizmi i duhu Utemeljiteljice, a to
je rad sa siromašnim djevojčicama i mladeži. I tu su se brzo
snašle i proširile svoje djelatnosti gotovo po cijeloj Bosni
radeći na opismenjavanju tadašnje mladeži i djece.
Našoj generalnoj poglavarici u Rimu,
Majci Lei Corrade je stiglo pismo 14. 2. 1963. od vlč. Franje
Lodete iz Njemačke, koji je bio u posjetu Hrvatima u Australiji kod
vlč. Josipa Kašica u Clifton Hillu u Melbourneu, s molbom da
pošalje nekoliko svojih sestara za socijalni i pastoralni rad medu
Hrvatima u Australiji. Časna je majka generalica pristala da u
Australiju podu četiri sestre.
|
KAPELICA
GOSPE TRSATSKE
Izgradnja
kapelice bila je u planu iz sasvim praktičnih
razloga. Prvi je razlog pučka pobožnost.Naši su vjernici iz
Domovine donijeli običaj paljenja zavjetnih svijeća pred
slikom ili kipom svetaca, napose Blažene Gospe. Zbog toga smo u crkvi,
upravo s tom svrhom bili uredili "Kutić Gospe Sinjske".
No,to se vrlo brzo pokazalo nepraktičnim , jer su od dima svijeća
pocrnjeli ne samo okolni zidovi ,nego čak crkveni strop koji je
visok skoro deset metara . Drugi je praktičan razlog u vezi s
liturgijom : kada bogoslužni propisi odredjuju ili predvidjaju mogućnost
procesije , onda se govori o "nekom prikladnom mjestu" ,
čak o " manjoj crkvi " gdje obredi počinju i odakle
procesija polazi.
Kad
je došlo vrijeme da se kapelicom kompletira sakralni prostor našega
centra , u domovini su bile priprave za proslavu sedamstoljetnoga
jubilea svetišta Gospe Trsatske (1291 - 1991) pa je nekako
najprirodnije bilo da kapelica bude posvećena Gospi Trsatskoj.
Kapelica je izgradjena 1991. godine a natpis na pročelju kaze :
"DOM KRALJICE MIRA 1291- 1991".
U izgradnju kapelice uključili su se svojim velikodušnim darovima
svi naši vjernici. Glavnu sliku su darovali štovatelji Gospe Trsatske
s otoka Krka, a vitraje Gospe Olovske i Gospe od Skrpjela zavjetni su
dar obitelji Nedjeljka i Ane Dedović s poluotoka Pelješca.
Nasuprot ulaznim vratima je velika slika , zapravo triptih, kojega središnji
dio predstavlja Gospu Trsatsku : na lijevom dijelu triptiha prikazana je
"Majka Kraljevstva" , kraljica Jelena , sa svetištem Gospe od
Otoka u rukama , a lijevo je kralj Zvonimir , koji u rukama drži zabat
s likom Bogorodice , poznat kao Pralik Gospe od Velikoga zavjeta . I
triptih je izveden u tehnici vitraja , ali on ne služi kao prozor nego
je neprestano osvijetljen svjetlom.
Zidovi su kapelice obloženi sivim mramorom, a strop cedrovinom. Prednji
zid kapelica - onaj na kojem je triptih - tekstovno je i likovno obogaćen.
Na lijevoj su strani u mramor uklesani i smeđe obojeni poznati
stihovi iz velebne pjesme Vladimira Nazora "Vjesnik" (Zdravo ,
ti puna radosti...). Desno je uklesana slika koja predstavlja jedrenjake
u ( riječkoj ) luci i Trsat kao "grad na gori ", kojim
dominira upravo Gospino svetište. Ponad tih jedrenjaka i grada na gori
, iznad triptiha i Nazorovih stihova , širinom cijeloga prednjeg zida
uklesano je i zlatom obojeno zvjezdano nebo ; blistaju pred nama
zvijezde koje se , uz silni vatromet , istom odvajaju jedne od drugih ,
zvijezde repatice , vidimo i Helijev komet i mnoštvo sitnih zvijezda s
noćnog neba .Dva vitraja kapelice na dva pokrajna prozora prikazuju
dva posebno draga hrvatska marijanska svetišta ; onaj s lijeva Gospu
Olovsku i njezino svetište, a onaj s desna Gospu od Skrpjela s crkvicom
i bokokotorskim zaljevom.
Na sredini kapelice je oltar od bijela mramora .Menza počinje na
polovici heksagonalnog stupa ; na tri njegove prednje plohe uklesana su
tri motiva iz Međugorja.
Na stražnjem zidu kapelice , upravo iznad ulaznih vratiju, uklesan je u
mramor spomen-tekst koji izražava sadašnji (vrijeme domovinskog rata )
prijelomni trenutak naše povijesti; tjeskobu Domovine izložene
barbarskom ratu i nepokolebljivo pouzdanje u našu Gospu ,"pobjednicu
u svim bojevima Gospodnjim".
Tekst spomen - ploče u Kapelici Gospe Trsatske :
U vrijeme slavlja sedamstoljetnog jubileja prijenosa nazaretske kućice
na Frankopanski Trsat , godine od rodjenja Isusa Krista Kralja
mirotvorca +1991.-kada su posljednji barbari, predvođeni sotonom,
ocem laži ubojicom ljudi od početka , namjerili unistiti zemlju i
narod Hrvata , što milošću Božjom do danas ostade vjeran savezu
mirotvorstva sklopljenu u davnini s papom Agatonom - vjernička
zajednica sv. Nikole Tavelića u Sydney-u živi ogranak domovinskim
ratom ugrožena Hrvatstva , koje suočeno s nehajem političara
i nemoću diplomacije , jedinstvenije nego ikad ispovjeda vjeru u
Boga spasitelja i zagovor njegove i naše majke Marije , podiže u
čast Kraljici mira i viteškim braniteljima Hrvatske ovo zdanje ,
zavjetni spomen naših tjeskoba , zalog sigurne nade i trajne
zahvalnosti što će ona , najvjernija odvjetnica Hrvatske ,štovana
upravo u Trsatskoj duhovnosti kao Sveta Mati domovine , Sveta Mati
slobode i utvrda mira satrti glavu zmaju paklenome i našoj domovini ,
Bogu uvijek vjernoj Hrvatskoj , podariti slobodu i mir u istini , pravdi
i ljubavi.
SAMOSTAN
I KAPELICA SRCA ISUSOVA
Hrvatske
časne
sestre , Klanjateljice Krvi Kristove, koje su prije više od trideset
godina došle za svojim sunarodnjacima pod nebo Južnog Križa , prodale
su svoju kuću u gradskoj četvrti Casulla i u vrijeme dok se još
crkva gradila, podigle svoj samostan Srca Isusova , koji je smješten
preko puta ulaza u crkveno parkiralište. Samostan je blagoslovio i svečano
predao sestrama na upotrebu Mijo Škvorc, pomoćni biskup zagrebački.
Samostan je prostrana kuća katnica. Na katu su sobe sestara, a u
prizemlju je kapelica, prostorija za grupne sastanke , gostinjska soba,
blagovalište i kuhinja.
Umjetničko rješenje kapelice dao je akademski slikar i projektant
Ante Starčević iz Zagreba. Posebni pečat kapelici daje
golemi viraj koji zauzima cijeli zid u pozadini oltara. Viraj se sastoji
od četiri dijela. Prvi dio idući s lijeva na desno predstavlja
tlocrt Australije, obojen žarkom narandžastom bojom koja predstavlja
suhoću i žarko sunce toga kontinenta , zatim nad Australijom je
obris srca, što predstavlja lančić kakav nose sestre
klanjateljice kao znak svoje posvete. Na drugom dijelu prikazan je
raspeti Krist i Blažena Djevica Marija pod križem. Na trećem
dijelu je prikazana utemeljiteljica Bl.Marija de Mattias. Ona kleči
okrenuta prema Raspelu , od kojega je crpila životnu snagu, a iznad nje
je Duh Sveti u liku goluba. Na posljednjem dijelu viraja vide se dječak
i djevojčica, koji hrle prema Majci Utemeljiteljici. To je prikaz
apostolata zapuštene djece, za koju su se sestre posebno brinule.
Osim u Sydney-u sestre Klanjateljice djeluju u Adelaidu i Canberri. U
Sydney su došle iz Melbourn-a 1977. godine i nastanile se u gradskoj
četvrti Casula. Saznavši da im se u pastoralnom centru sv. Nikola
Tavelića otvara veliko polje apostolata, prodale su kuću u
Casuli i sagradile sadašnju kuću , odnosno samostan.
U St. John's Parku ima pet hrvatskih sestara. Sve su sestre uključene
u pastoralni rad crkve te drže vjeronauk za prvopričesnike i
krizmanike , za mladež i odrasle, vode zaručničke pouke ,
pohadjaju obitelji i bolesnike , a jedna sestra vodi Dom umirovljenika u
susjedstvu crkve . Sestre takodjer rade u hrvatskim etničkim školama,
a jedna sestra vodi Australsko - hrvatski socijalni ured.
na
pocetak stranice
Copyright
© 2003-2007 Noky internet team. All
Rights Reserved
|